U Mostaru se samo obnavljaju table s natpisom „Opasnost od rušenja“

0
489

Gotovo četvrt stoljeća od rata, Mostar je najrazrušeniji grad u BiH. Samo u užoj gradskoj jezgri ima više od 20 objekata na kojima se samo obnavljaju ploče s natpisom „Opasnost od rušenja“ ili nazovi zaštitna ograda.

Tragovi razaranja i bombardiranja vidljivi su u brojnim mostarskim ulicama.

Bolni podsjetnik

Tako je jedna od najljepših ulica u gradu na Neretvi, koja do pola nosi ime pjesničkog velikana, koji je pronio slavu Mostara širom svijeta, Alekse Šantića, a od pola ideologa ustaškog pokreta Mile Budaka i danas poznata po brojnim ruševnim zdanjima. To su bolni podsjetnici na nekadašnju liniju razgraničenja između Armije RBiH i HVO-a.

Mnogi stanari Šantićeve umrli su sanjajući povratak u svoje domove, a ima i onih koji su danas izbjeglice u vlastitom gradu, jer ne mogu obnoviti svoje stanove, a vlasti evo već 25 godina obećavaju da će se za to pobrinuti.

Slično je stanje i na Bulevaru, još jednoj ratnoj crti, a generalna nebriga i nerazumijevanje za obnovu ratom porušenih objekata, ali i vlasničkih odnosa, najbolnije se ogledaju u ulici Maršala Tita.

Cijela Titova od Lučkog mosta do Autobuske stanice zapravo je aleja kostura arhitektonskih ljepotica. Od Više djevojačke škole, stambeno-poslovnog kompleksa na Suhodolini, zgrade Komiteta do „Name“ – prve robne kuće u Mostaru, u kojoj je do rata bila smještena administracija Skupštine općine Mostar, pa do čuvenog „Razvitka“ i drugih koje djeluju kao da pripadaju nekoj davno nestaloj civilizaciji.

Ratni predznak vidljiv je i u drugim dijelovima Mostara, a novca za obnovu polumrtvog grada, slažu se naši sagovornici, itekako je bilo, ali, kao po pravilu, otišao je na druge adrese.

Predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a (UABNOR) Mostar i direktor Mostarskog teatra mladih Sead Đulić uvjeren je da je u grad ušlo toliko novca da se, kako kaže, ne samo obnovi svaki srušeni objekt, nego izgradi novi.

– Naravno, novac je završio na raznim računima i potrošen je nenamjenski. Što se tiče Titove ulice, skoro sam pa uvjeren da se ona namjerno drži srušenom zato što se s jedne strane zove Titova, a s druge da ubija nadu u ljudima kako bi se njima lakše manipuliralo i vladalo. Ta ih ulica podsjeća na rat i na činjenicu da je sve dobro samo neka ne puca. Dakle, vlast je ili pokrala ili preusmjerila pare i namjerno drži grad ovakvim kakav je radi manipulacije – mišljenja je Đulić.

Znaju oni sebi

Marin Bago, predsjednik Udruženja za kvalitetu življenja „Futura“, kaže da je dovoljno otići u centar grada kod nekadašnje Robne kuće „Hit“ i vidjeti kružni tok koji je nasut pijeskom.

– Tu se odmah vidi da ljudi koji razmišljaju o uređenju grada Mostar ne vole. Lijepo bi bilo povjerovati da oni koji su zaduženi za uređenje Mostara nemaju smisla, međutim, kada pogledate njihove kuće, vidite da se itekako razumiju. Jasno je da ovdje upravlja ruralni mentalitet, a njegove osnovne tri karakteristike su ograničenost, predrasude i nepostojanje osjećaja za opće dobro. I tako Mostar izgleda. Možete upitati bilo koga u Administraciji Mostara kakav će Mostar biti za godinu, pet ili 10 i vidjet ćete da o tome niko nije razmišljao, ne razmišlja, niti će. Mi nemamo nikakvog argumenta da kažemo da oni koji vode grad, žive od našeg novca, Mostar vole i brinu o njemu – ističe Bago.

Sve je to politika! 

  •  Ćupina: Uskogrudni interesi

    Ćupina: Uskogrudni interesi

Ugledni mostarski advokat Faruk Ćupina napominje da je problem porušenih objekata u Mostaru kompleksan pa, osim pravne, građevinske i ekonomske, direktno uključuje i političku dimenziju.

Pogotovo se uočava, iznosi Ćupina, da nadležni gradski organi, kao i vlasnici ruševnih objekata, ne postupaju u skladu sa zakonskom obavezom ocjenjivanja njihove građevinske stabilnosti.
– Da bismo u potpunosti mogli razumjeti inertan odnos nadležnih prema tretiranju porušenih ili oštećenih objekata u Mostaru, ta politička dimenzija zapravo je ispred svih. Činjenica je da, nažalost, uskogrudni interesi pojedinaca za političkom dominacijom u Mostaru narušavaju ekonomske, privredne, kao i kulturne interese grada, a time i interese građana, koji zasigurno žele obnovu oštećenih objekata i vraćanje nekadašnjeg sjaja gradu na Neretvi – naglašava Ćupina.

izvor:avaz

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here